Showing all 17 results

  • Ernst Toller – Jedna mladost u Njemačkoj

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2020

    Obim: 259

    Stanje: odlično

    Biografije tek retko dostignu kompleksnost individualnih života, mnoge konture „potpunog čoveka“ ostanu neosvetljene, svi momenti ga u svakom trenutku – prema rečima Karoline von Günderrode moraju određivati i objašnjavati, a posebno to vredi za knjige koje poput ove portretiraju javnog čoveka.

    U njoj se ne opisuje samo moja mladost, već mladost čitave jedne generacije, a s njom i deo savremene istorije. Ta je mladost kročila mnogim putevima, sledila kriva božanstva i krive vođe, ali je neprestano tražila bistrinu i zakone uma.

    Ko želi razumeti slom 1933., mora se upoznati s događajima u Nemačkoj 1918. i 1919. o kojima ovdje pripovedam.

    1.800 рсд
  • Rainer Werner Fassbinder – Anarhija u Bavarskoj

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2004

    Obim: 219

    Stanje: odlično

    Prevod: Vlatka Šimunović

    Knjiga je sastavljena od četiri rana dramska teksta, Južnjak, Kišne kapi na vrelom kamenju, Američki vojnik i Anarhija u Bavarskoj.

    Grk Jorgos, koji je upravo kao prvi strani radnik stigao u selo, suočen je s velikim otporom lokalnih stanovnika. Reakcije stanovnika sela prema drugom i drukčijem, reakcije što proizlaze iz nepoverenja, nesigurnosti i kompleksa manje vrednosti, Jorgosu ne ostavljaju nikakve mogućnosti.
    Komad Južnjak je zapravo struktuisan kao niz agresivnih razgovornih situacija koje kulminiraju u nasilničkom obračunu s gastarbajterom Jorgosom, da bi naposletku svršile onako kako su i započele, u svakodnevnom, ispraznom „brbljanju“.
    Dva komada iz ovog izbora – Anarhija u Bavarskoj i Kišne kapi na vrelom kamenju – potiču iz Fassbinderove ostavštine i objavljeni su 1985., tri godine nakon autorove smrti. Prvi od njih praizveden je još 1969. u „antiteatru“, dok je drugi prvi put uprizoren tek 1985. godine na münchenskom pozorišnom festivalu.
    Radnja komada Anarhija u Bavarskoj, neke vrste političke farse, počiva na pretpostavci da je u Bavarskoj izbila anarhistička revolucija. Suprotstavljena su dva tabora – jedan koji predstavlja „porodicu Normalzeit“ („Normalno vrijeme“) bespomoćna i očajna, žali za gubitkom reda i zakona, a drugi je tabor revolucionara koji, osvojivši vlast, ne znaju šta da s njom čine. Naposljetku Bavarsku zauzimaju američke trupe i ponovo uvode stari, „normalni“ poredak.
    Verovatno najraniji Fassbinderov dramski komad, Kišne kapi na vrelom kamenju, koji je publika upoznala tek posle autorove smrti nastao je 1965. ili 1966. godine. U toj „komediji s pseudotragičnim svršetkom“, kako je označena u podnaslovu, dvadesetgodišnjak anticipira temu kojom će se često baviti u kasnijim delima, npr. u Gorkim suzama Petre von Kant: reč je o ljubavnim odnosima među homoseksualcima, odnosima koji se u mehanizmima podčinjavanja nimalo ne razlikuju od onih heteroseksualnih i koji jednako tako često završavaju u svakodnevnom sivilu i ‘bračnim kavezima’. U takvim vezama žrtva je redovno onaj čija je ljubav veća i koji stoga dospeva u podređen položaj: u Kišnim kapima to je Franz, lik u kojem se lako može prepoznati britkom ironijom ocrtani autoportret autora Fassbindera.
    Komad Američki vojnik znatno se razlikuje od istimenog filma koji je kao i Južnjaka (Katzelmacher) režirao Fassbinder. Mnoštvo likova u filmu svodi se u drami na samo troje, mnogo filmskih mesta radnje, nesumnjivo lokaliziranih na bavarski glavni grad i razne njegove prostore, ograničuje se u drami na jedan jedini prostor, na klaustrofobično prikazan stan u nekom neodređenom, možda američkom gradu, prostor u kojem borave trojica profesionalnih ubica s američkim imenima što se pripremaju za sledeće naručeno ubistvo. Dramaturška srodnost s Južnjakom može se uočiti u škrtim dijalozima koje trojica likova vode očekujući polazak na izvršenje zadatka.

    1.500 рсд
  • Annie Le Brun – Ustrajna žudnja za širenjem obzora

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2026

    Obim: 151

    Stanje: odlično

     

    2.000 рсд
  • Joel Spring – Početnica liberterskog obrazovanja

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2018

    Obim: 197

    Stanje: odlično

    „Springova knjiga je jedinstvena. Ona spokojno stoji izvan blatne rijeke literature koju je iznjedrio nedavni val kritike obaveznoga školovanja. Sred tog brda papira ‘za’ i ‘protiv’, Spring iznosi radikalan izazov u vlastitoj tradiciji slobodarskoga anarhizma i zaokupljenosti zakonom i slobodom. To je jedina čitljiva knjiga koju znam da je napisana jednostavnim jezikom i pronicljivošću kompetentnoga povjesničara. proučavatelji suvremenoga obrazovanja ne mogu izbjeći tu knjigu.“

    Ivan Illich

    Joel Spring redoviti je profesor obrazovanja na Case Western Reserve University u Clevelandu. Autor je knjige Obrazovanje i uspon korporativne države te drugih knjiga o obrazovanju. Pisao je opsežno za razne obrazovne i radikalne časopise. Trenutno proučava nacionalnu obrazovnu politiku nakon Drugog svetskog rata.

    1.500 рсд
  • John Cage, Geoffrey Barnard – Razgovor bez Feldmana

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2016

    Obim: 87

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    John Cage najintrigantniji je skompozitor XX veka. Elektronska muzika, anarhizam, originalnost, sve su to odlike opusa ovog pionira među kompozitorima svoga doba. „Naš je pravi posao, ako volimo ljudski rod i svet u kojem živimo, revolucija.“ To je izjava Johna Cagea. „Razgovor bez Feldmana“ transkript je razgovora dvojice muzičara, starijeg Cagea i Geoffreya Barnarda.

  • Harold Barclay – Država

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2020

    Obim: 125

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    Mnogo je toga napisano o prirodi države i o pitanju njenog porekla i razvoja. Ovaj je ogled dodatak tim radovima s nadom da je reč o konstruktivnom prinosu. Ako je ovaj ogled po bilo čemu jedinstven, jedinstven je po tome što zavisi o dva glavna pravca. Jedan su pravac empirijske antropološke i arheološke činjenice, a drugi pravac je anarhistička teorija koju treba sagledati kao poseban izraz opštije teorije sukoba. Verujem da antropološki podaci potkrepljuju anarhističku teoriju o vlasti (vladi). Ta teorija, naravno, odbacuje državu kao neizbežno despotsku tvorevinu u svom temelju, i premda ostaje neosporna što se tiče njezine kritike države i svakog oblika vlasti, manje zadovoljava u osiguravanju adekvatnih mehanizama za ostvarenje istinski slobodnog društva. A opet, ako u tome nije posve dostatna, onda su i sva druga njezina navodna rešenja manje uverljiva.

    Veći deo stanovništva u Sjedinjenim Državama, a još i više u Kanadi, veruje da je država dobroćudna ustanova koja nastoji osigurati raznolikost neophodnih službi. To uključuje zaštitu od krađa i povreda, škole, biblioteke, dobre puteve, kanalizaciju, pomoć u katastrofama, odbranu domovine, pravedan sistem fizikalnih veličina, zaštitu kvaliteta hrane i drugih dobara. Nema sumnje da bi se popis mogao znatno proširiti. Tvrde da bez države ne bismo imali ništa od toga.

    To je gledište posve u raskoraku s anarhističkim gledištem i u ovom mi je ogledu namera baviti se pitanjima koja upravo izrastaju iz tih sukobljenih poimanja. Mogli bismo se upitati kako to da se velik deo ljudi tako revno i voljno pokorava državi, posebno kada istorija pokazuje da je država opresivna i zlorabeća institucija razmerno nedavnoga postanja te da su ljudi hiljade godina živeli na ovoj zemlji posve uspešno bez države? Ako je država opresivna, zašto osigurava toliko mnogo socijalnih službi? I kako je uopće nastala ideja države? Postoji li kakva alternativa državnom ustroju?

    Veći deo ovog ogleda bavit će se raznim čimbenicima koji su nužan uslov za tvorbu države. A u tome je najvažniji uslov razvoj hijerarhije – razlika u načinu na koji se dolazi na vlast i do bogatstva.

    Pokušao sam izbjeći upotrebu stručnog žargona i neologizama, premda se u tome ne može biti posve uspešan jer u bilo kojem stručnom poduhvatu postaje nužno uvesti određene tehničke termine.

    1.200 рсд
  • Peter-Paul Zahl – Ma kakvi, rekao je Bakunjin i glasno se nasmijao

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Beograd

    Godina izdanja: 2016

    Obim: 84

    Stanje: odlično

    Prevod: Vesna Vuković

    Pesme nemačkog autora Petera-Paula Zahla (1944. – 2011.), liberterskog pisca i pripadnika Generacije 68. Od 1964. živeo je u Berlinu gde je održao svoje prvo javno čitanje, a zatim osnovao i vlastitu izdavačku kuću. Zbog svoje političke aktivnosti osuđen je na zatvorsku kaznu zbog sudelovanja u oružanom napadu na policiju tokom potere za teroristima. Najpre je osuđen na četiri godine, ali mu je nakon ponovljenog procesa kazna povišena na petnaest godina. Nakon izlaska na slobodu 1982. neko je vreme proveo u Grenadi, na Sejšelima i Italiji, da bi se skrasio na Jamajci gde je dobio državljanstvo i radio kao pozorišni reditelj i pisac.

    800 рсд
  • Vernon Richards, Colin Ward, Nicolas Walter – George Orwell kod kuće (i među anarhistima)

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2016

    Obim: 119

    Stanje: odlično

    Prevod: Anja Majnarić

    Tri teksta u kojima se tematizuje odnos Georgea Orwella i anarhizma iz pera trojice anarhističkih autora – Vernona Richardsa, Colina Warda te Nicolasa Waltera. Richardsov tekst objavljen je 1950. Wardov 1955., a Walterov 1998. (zasnovan na njegovim revidiranim tekstovima iz 1961., 1968. i 1981.) Svaki od njih promatra ovu tematiku iz svojeg ugla, razmatrajući studije brojnih drugih autora i bogato citirajući samog Orwella.

     

     

    1.000 рсд
  • Guy Debord – Razmatranja o ubojstvu Gérarda Lebovicija

    Povez: meki

    Izdavač. DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2021

    Obim: 91

    Stanje: odlično

    Gi Debor

    Prevod: Adrian Pelc

    Guyja Deborda, osnivača Situacionističke internacionale i autora Društva spektakla, više nije potrebno predstavljati; njegova reputacija teoretičara, i to – prema Debordovom vlastitom mišljenju – „jednog od najboljih“, sistemski je rasla kroz protekla desetljeća, a autorovoj posthumnoj kanonizaciji svedoči i Gallimardovo izdanje njegovih sabranih dela iz 2006. Ostaje, naravno, pitanje bi li Debord taj proces ocenio kao dokaz da mu je istorija dala za pravo ili kao spektakularnu aproprijaciju potpomognutu interesima akademskih konformista. Kako bilo, Guy Debord neosporno pripada grupi velikih figura kritičke teorije 20. veka.

    Razmatranja o ubojstvu Gérarda Lebovicija tekst je koji svakako svedoči oštrini Debordove kritike razotkrivajući mehanizme medijske manipulacije na jednom, ekstremnom primjeru: kad je Gérard Lebovici pronađen mrtav 1984., francuska je štampa u danima koji su usledili konstruisala priču prema kojoj bi iza ubistva, na ovaj ili onaj način, stajao upravo Debord. Premda nikakvih dokaza za to nije bilo, premda je u sklopu istrage ubistva bilo preslušano više od 200 svedoka te stoga činjenica preslušavanja samog Deborda i nije bila preterano indikativna, priča je oživela i – upravo kao što je Debord prognozirao – nije umrla do danas, uprkos njegovim uspelim tužbama za klevetu, upkos oštroj kritici Razmatranja.

    1.000 рсд
  • Charlotte M. Wilson – Načela i ciljevi anarhizma (anarhistički eseji)

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2022

    Obim: 108

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    Charlotte Mary Wilson odigrala je važnu ulogu u pojavi britanskoga anarhističkoga pokreta tokom 1880-ih, a između ostalog bila je osnivačica, prva urednica i izdavač časopisa Freedom, časopisa koji je godinama bio glas glavne struje britanskoga anarhizma, a izuzetno važnu ulogu imala je i u sklopu izdavačke kuće Freedom Group tokom prve dekade njenog postojanja. Rođena je 1854. u selu Kemertonu. Otac joj je bio doktor, a majka je poticala iz uspešne trgovačke i svešteničke porodice. Obrazovala se onoliko koliko je u to doba bilo dostupno devojkama. Tokom studija izgubila je veru u Boga i privukle su je leve političke ideje. Dve godine nakon što je napustila Cambridge (gdje je studirala, ali nije imala pravo kao žena polagati završne ispite), udala se za Arthura Wilsona, a s vremenom su oboje postali skloni vrlo progresivnim stajalištima. Preselili su se u Wyldes, u staru kućuizvan grada, na severu Hamstead Heatha, a Charlotte je odlučila da ne živi od muževa novca. Uključila se u različite društvene aktivnosti, ali ponajviše u socijalistički i anarhistički pokret. Posebno ju je obeležilo suđenje anarhistima u Lyonu 1883., na kojem su Petar Kropotkin i mnogi francuski anarhisti poslani u zatvor i o kome je britanska štampa obimno izveštavala. Nakon svega toga postala je javna zagovornica i socijalizma i anarhizma.

     

    „Anarhizam nije sistem, nego teorija ljudskoga razvoja; nije utopijski san o budućnosti, nego vera u sadašnjost; nije lek za sve ljudske grehe, promenom materijalnih društvenih uslova, nego protest protiv određenih nedvosmislenih zala, koja um i iskustvo ističu kao ukorenjena u pozadini predrasuda naše moralne slepoće. Tu pobunu, tu teoriju, tu veru, unosi anarhizam u svaki deo života, s uverenjem da će ljudi jednoga dana videti kako bi lep život mogao biti.“

     

    1.100 рсд
  • Mihail Bakunjin, Petar Kropotkin – Manifest Slavenima / Omladini

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2011

    Obim: 60

    Stanje: odlično

    Knjiga sadrži dva reprinta: manifest (kod nas objavljen 1922.) s idejom revolucionarnog panslavizma koji je težio stvaranju demokratske federacije slavnenskih naroda izvan ruske i austrijske vlasti. Drugi reprint (kod nas objavljen 1909.) zagovornika komunalizma (udruženja opština) i kasnije anarhizma posvećen je omladini. U njemu autor iznosi ideje isključivo socijalnog karaktera, a koje će pretočene u akciju promeniti postojeće stanje i otvoriti jedinu moguću perspektivu za nove naraštaje, a s novim pogledima na socijalističke ideje i naučnu osnovu.

    1.200 рсд
  • Paul Goodman – Crna zastava anarhizma

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2011

    Obim: 79

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    Knjiga obuhvata tri eseja („Crna zastava anarhizma“, „Moralnost znanstvene tehnologije“ i „Psihologija nemoći“) u kojima autor na razumljiv i pristupačan način promišlja američko društvo u doba studentskih pokreta, Hladnog rata i zloupotrebe naučne tehnologije, s temeljnom namerom da društvo menja nabolje. Ovaj savremeni američki sociolog, angažovani intelektualac i utemeljitelj studentskog pokreta u SAD-u, zbog svog anarhističkog svetonazora nazvan je Thoreauom 20 veka. Osim spomenutog, bio je poznat i po svom književnom radu, ponajviše kao pesnik.

    1.000 рсд
  • Voltairine de Cleyre – Direktna akcija

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2011

    Obim: 98

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    Voltairine de Cleyre (1866. – 1912.) bila je anarhistkinja i borac za socijalna prava s namerama izravne akcije. To je opravdala svojim životom i solidarnošču prema istomišljenicima koji su živeli za druge. Pored spisa o izravnoj akciji izložila je vrlo sažet prikaz anarhističkog mišljenja u krugu političkih borbi i opcija između socijalističkih ideja kao potencijalnih rešenja i premisa za neposredno uplitanje u zadane situacije. U knjizi je i spis o Emmi Goldman, aktivistici koja je s mužem Alexanderom Berkmanom, aktivistom i anarhističkim asasinom, prognana u Rusiju.

     

     

    1.200 рсд
  • Emma Goldman – Nigdje kod kuće (iz korespodencije Emme Goldman)

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2019

    Obim: 95

    Stanje: odlično

    Prevod: Biljana Romić

    Knjiga Nigdje kod kuće zbirka je pisama iz egzila Emme Goldman i Alexandera Berkmana koju su uredili Richard i Anna Maria Drinnon, a posvećena je svim egzilantima, prognanicima, unutrašnjim i spoljnim. Pisma su tematski podeljena po poglavljima – Izopćeni, Komunizam i intelektualci, Anarhizam i nasilje, Žene i muškarci, Živeći revoluciju. Pretpostavlja se da je sama Emma Goldman napisala više od dvesto hiljada pisama i različitih drugih oblika korespondencije. Pisma su iznimna zato što ona nisu samo oblik lične komunikacije, nego u njima Emma Goldman progovara o svojim anarhističkim stajalištima, u njima ona raspravlja o raznim društvenim i političkim temama s korespondentima, pisma su misaoni rasadnik sveta u kojemu je punim bićem živela i delovala slavna „crvena Emma“ izvrgavajući se opasnosti da bude prokazana, zatvarana, da joj sude, proteruju je, da upozna naličje svake borbe za slobodu. U ovoj knjižici donosimo izbor iz korespondencije koji nam se čini reprezentativnim za prikaz njezina duha, ali i njezina političkoga i anarhističkoga svetonazora.

    1.000 рсд
  • Georg Büchner – Hesenski glasnik

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2011

    Obim: 109

    Stanje: odlično

    Prevod: Vesna Vuković

    Prvi tekst u ovoj knjižici i danas aktualnog nemačkog pisca, koji je proučavao revolucije i bio svedok društvenog rascepa svoga doba, anonimni je letak kojim jedan mladi čovek upozorava uverljivo i jasno o izrabljivanju i varanju naroda, beskrupuloznosti i besmislenosti vlasti koja ne provodi svoja obećanja, posebno ona koja se odnose na nužne uvete opstanka upravo onih koje zastupa. Drugi tekst u knjizi nedovršena je novela koja govori o nemačkom dramatičaru Lenzu (pripadniku pokreta Sturm und Drang). U trećem delu knjige pridodana su pisma porodici, u kojima se osim autorovih obraćanja odražava i njegov društveni stav.

     

     

    1.000 рсд
  • Mihail Bakunjin – Pariška komuna i pojam države

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2021

    Obim: 93

    Stanje: vrlo dobro

    Prevod: Karmen Bašić, Dubravka Selaković Oršić

    Mihail Aleksandrovič Bakunjin, ruski anarhist rođen je 1814. u Prjamuhinu, a umro 1876. u Bernu. Na studiju u Moskvi bio je u kružoku N. V. Stankeviča. Upoznavši se još u Rusiji s nemačkom idealističkom filozofijom, otišao je u Nemačku gde se pod uticajem levih hegelovaca formiraju njegovi politički pogledi. Godine 1844. ruski Senat ga je zbog njegovih političkih pogleda osudio na robiju u Sibiru. Pred nemačkom policijom Bakunjin se sklanja u Švajcarsku, zatim odlazi u Pariz i tamo se upoznaje s Proudhonom i Marxom. Proteran iz Francuske, vraća se u Pariz odmah poslije februarske revolucije 1848.; sprijateljivši se s poljskim emigrantima teži za stvaranjem demokratske federacije slavenskih naroda. Dolazi na Sveslavenski kongres otvoren 2. 6. 1848. u Pragu, da bi na njemu izložio svoj „revolucionarni panslavizam“. Izabran kao poljski delegat za južnoslavensku sekciju, često se sastajao s predstavnicima iz jugoslavenskih zemalja. U praškom ustanku koji je izbio za vreme održavanja kongresa, Bakunjin aktivno sudjeluje. U dva poziva (1848. i 1849.) apelira na slavenske narode da stvore široku slavensku federaciju koja će smeniti Austrijsko i Rusko carstvo.

    Kao sudionik Drezdenskog ustanka, u maju 1849., uhapšen je, osuđen na smrt pa pomilovan na doživotnu robiju da bi ga zatim policija izručila Austriji. Pošto je u olomouckom zatvoru bio pet meseci prikovan lancima o zid, opet je osuđen na smrt, pomilovan i onda izručen Rusiji (1851.). Gotovo sedam godina ležao je u tamnicama petropavlovske tvrđave i u Šljiseljburgu. 1857. bio je deportiran u Sibir, odakle je 1861. pobegao i preko Japana i SAD došao u London.

    U 1860-ima Bakunjin je napustio panslavizam i počeo je razrađivati anarhističku doktrinu. God. 1864. stupio je u I. internacionalu. Osnovao je u Švajcarskoj 1868. tajnu anarhističku Alijansu socijalističke demokracije i sukobio se s K. Marxom, na čiji je zahtev bio isključen iz Internacionale na Haškom kongresu 1872. Sudelovao je u ustancima u Lionu 1870., Španjolskoj 1873. i u Italiji (Bologna) 1874. Ostatak života proveo je u Švicarskoj, prvo u Luganu, a 1876. prešao je u Bern. Bakunjin je vodeći ideolog anarhizma, koji se oblikovao kao antiteza Marxovu komunizmu. Ideju kolektivnog vlasništva i solidarnosti povezivao je s anarhističkom idejom apsolutne slobode pojedinca, odbijajući svaku političku kontrolu, centralizaciju i podložnost autoritetu. Bakunjin negira svaki oblik države, mjesto koje želi stvoriti slobodnu federaciju autonomnih zajednica. Zauzimao se za nasilno rušenje postojećeg poretka i odbacivao marksističko učenje o posebnoj istorijskoj ulozi isključivo radničke klase. Glavna djela: Bog i država (Dieu et ľétat, 1870), Knuto-germanski imperij i socijalna revolucija (ĽEmpire knouto-germanique et la révolution sociale, 1871) i Državnost i anarhija (Gosudarstvennost’ i anarhija, 1873).

    1.200 рсд
  • Henry David Thoreau – Građanski neposluh

    Povez: meki

    Izdavač: DAF, Zagreb

    Godina izdanja: 2011

    Obim: 74

    Stanje: vrlo dobro

    450 рсд